Proslavimo zajedno Dan grada Zagreba!

Zagreb ima svoje posebne dane. Kad proljeće raspe cvijeće Bundekom, a njegovi se stanovnici okupe oko prvomajskog graha. Kad u ljeto s vrućinom gradskog asfalta ostanu samo oni gradu najvjerniji. A tek ujesen, kad se razlije tinta s cijelim spektrom boja, odijevajući sve njegove parkove u novo ruho, najavljujući mirisom kestena ono što slijedi, zimu. No, u Zagrebu uz kuhano vino i kobasice zima postaje topla i ugodna. Pa sanjke u ruke i skije na rame, i žičarom put Sljemena. Zbilja, lijep je taj grad u svako doba godine.

Jedan je od tih zagrebačkih dana  i 31. svibnja – dan kad svi mi koji volimo ovaj grad; njegovi stanovnici, posjetitelji, zaljubljenici u njegove ulice i slušatelji svih njegovih priča imamo priliku zastati i reći: ,,Hvala ti, Grade, na svemu!”

U Pričozemskoj ćemo i ove godine Dan grada Zagreba obilježiti onako kako najviše volimo – knjigom! Jer, što bolje slavi dušu našeg voljenog grada nego knjige; nego riječi koje ga opisuju, hvale i kude, portretiraju njegove stanovnike i pamte mu povijest.

Ova je knjiga prava mala oda onima koji grad zapravo čine – njegovim stanovnicima. Oda svima koji su svojim životima doprinijeli razvoju i životu grada. Ne misli se tu samo na one poznate stanovnike, kao što su Maksimilijan Vrhovac, kojemu možemo zahvaliti na svakoj šetnji parkom Maksimirom, zatim Milan Lenucije, po kojemu je nazvana ,,zelena potkova” u samome centru, ili pak Vatroslav Lisinski, jedan od naših najpoznatijih skladatelja, rodom Zagrepčanin. Snježana Babić-Višnjić svoju je zbirku priča posvetila i svima onima koji nisu zapisani u povijesnim knjigama, a bez kojih povijest Zagreba ne bi bila onakva kakva je danas. 

Štoviše, nisu svi ti stanovnici samo ljudi. Tu je i pas Pluto, poznatiji kao ,,gradjevni pas”, kako i stoji na spomen-ploči u Oktogonu, podignutoj upravo njemu u čast. Zatim, tu je i priča posvećena mamutu koji je nekad šetao današnjim ulicama grada. A, naravno, tu su i nezaobilazni ,,pernati sugrađani”, kako ih naziva autorica. ,,I gledam ih kako mi mašu / dok lako nad kućama kruže” otpjevao je davno o golubovima Ivo Robić, a što o njima kaže Snježana, potražite u priči Nebo nad Zagrebom.

Zagrebačke bajke

Ako vam Zagreb sam po sebi nije dovoljno bajkovit, onda je ovo knjiga za vas. Tamara Bakran u svojoj zbirci deset priča za djecu i mlade, Zagrebačke bajke, smješta prave pravcate bajkovite likove, vile, zmajeve, sirene i sove ni više ni manje nego na Bundek, Jarun, Medvednicu ili uz Savu.

Putujući ovom pričom djeca će i mladi doživjeti prave pustolovine, i to na dobro poznatim lokalitetima. Sve to popraćeno je simpatičnim i duhovitim ilustracijama Iris Jambrek, koje ovim pričama daju još i veću čar. Spiderman na Toplani, Savičanska sirena, Bundečka pustolovina Za kraj, još i labud samo su neki od naslova priča, odnosno bajki, iz te zbirke.

Šesnaestica

Dragi naši Pričozemci, jeste li se ikada vozili 16-icom? Mi nismo, ali naši roditelji i bake i djedovi još se sjećaju te linije koja je prometovala do 1991. godine trasom Črnomerec – Jukićeva – Savska – Zapruđe. Tada je, iz praktičnih razloga, zamijenjena autobusnom linijom 109, a na njezino postojanje još nas samo podsjeća ,,rupa” između 15-ice i 17-ice. Da ne bude tako, da se ne zaboravi, Martina Fruk Bartel upravo je toj liniji posvetila svoju zbirku priča.

,,Iako više ne jurim gradskim ulicama i trgovima, ja danas vozim nečim puno većim, nečim što nitko nikada neće moći ukinuti, nečim što gradi nove ulice, trgove i čitave svjetove: vašom maštom.” – kaže sama Šesnaestica u prvoj od 16 priča ove zbirke.

A o čemu se radi u ostalim pričama? Pa, možemo vam samo otkriti kako je autorica vješto promatrala ljude oko sebe, ljude koji su se tom linijom vozili i zapisivala njihove priče. Neke su možda istinite, neke su malo nadodane, a neke su plod mašte. Znate i sami kako to ide, pogotovo ako volite vožnju tramvajem skratiti razmišljajući o tome tko su sve ti ljudi što putuju s vama, kamo idu, što rade i koje su njihove priče? Ako ste taj tip, onda je ovo knjiga za vas.

Žuti šal

Mislite da se možete izgubiti u Maksimiru? Zvuči pomalo nevjerojatno zar ne? Pogotovo danas kad postoje mobiteli i sva ostala čuda tehnologije. Uostalom, pa nije Maksimir baš toliko velik… ili? 

Pa, ovaj kratki roman za djecu i mlade naše poznate autorice Silvije Šesto pokazuje da je to itekako moguće. Dječak Zrinko došao je u Maksimir na izlet sa školom i izgubio se usred iznenadnog nevremena. Sam, bez igdje ikoga, i još gore – bez mobitela, Zrinko je probdio čitavu noć ispod jednog stabla u parku. 

No, roman Žuti šal nije knjiga koja priča samo o jednoj nezaboravnoj i strašnoj avanturi. Tekst je to koji portretira neke goruće probleme suvremenog društva, kao što su otuđenost i prekomjerno korištenje tehnologije te posljedice koje ona ima na svakodnevni život. Usto, osim što je napet do kraja, ovaj je roman popraćen i predivnim ilustracijama naše Ane Vujasić. Sigurni smo da će se svidjeti vašim klincima i klincezama te se nadamo da će ih potaknuti da se malo odmaknu od ekrana i prihvate se čitanja, a zatim pođu u prirodu. Naravno, pod uvjetom da se ne izgube (u čitanju!).

Gora se promeškoljila

Možete li vjerovati da je već prošlo pet godina od potresa koji je 22. ožujka probudio i prestrašio sve Zagrepčane i one koji su se tad u gradu našli? Mnogima je od nas taj događaj izazvao traumu, pa smo se još dugo poslije toga osvrtali na svaki zvuk. No, nadamo se da se sad naša ,,Zagrebačka gora lijepo namjestila i da će tako spavati još barem tristo godina” – zaključit će mišica Šimica i Miško Mihovil u ovoj kratkoj ilustriranoj priči autorice Branke Žodan.

Ova je priča upravo posvećena tome događaju, a ispričana je očima već poznatog miša i mišice, a njezino čitanje ima biblioterapijski učinak. Tome dojmu pridonose i ilustracije Valentine Supanz Marinić koje izvrsno pogađaju duh ove knjige. Želimo li se suočiti s traumom i nesretnim događajem, potrebno je o tome govoriti, čitati i pisati. Upravo je to svrha ove slikovnice. Usto, koristan je to tekst koji nas starije, kao i djecu i mlade lijepo poučava kako se snaći u takvoj situaciji.

Još malo o Zagrebu, za k(r)aj

Sada kad smo upoznali naše divne Zagrepčane, vidjeli kakva se sve to mitska bića kreću prostorima našeg grada, provozali se zaboravljenom tramvajskom linijom i tako je vratili u život, zalutali u Maksimiru i prisjetili se tragičnih događaja koji su pogodili naš grad, ostaje nam da izaberemo jednu od knjiga i tako, čitajući o Zagrebu, poklonimo mu našu ljubav i pažnju te proslavimo njegov dan.

Potražite našu zagrebačku policu!

Osim što smo predstavili te knjige u čast dana našega grada, odlučili smo napraviti i posebnu zagrebačku policu u Pričozemskoj. Stoga će odsad Dan grada Zagreba kod nas biti tijekom cijele godine!

Dodavanje u listu čekanja Kada proizvod ponovo bude dostupan javit ćemo vam na e-mail koji upišete.