U svijetu književnosti za mlade, gdje mašta ima krila, a riječi pretvaraju svakodnevicu u pustolovinu, malo je autora koji to čine s toliko stila, dubine i šarma kao slovenski pisac Evald Flisar. Iako je većinu svojega opusa posvetio odraslima, njegova djela otvaraju vrata neobičnim svjetovima i potiču nas da pogledamo stvarnost izvan okvira. Pisana su jednostavnim, a opet dubokim jezikom, koji mogu razumjeti i mladi.
Ovaj književni čarobnjak iz našega susjedstva rođen je koncem Drugog svjetskog rata u Sloveniji, a osim što piše romane, on je i dramatičar, prevoditelj, pjesnik, urednik časopisa Sodobnost i Enciklopedija znanosti u Londonu (tri mandata 1995. – 2002.), predsjednik Društva slovenskih književnika te od 2023. pridruženi član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Usvom uzbudljivom životu proputovao je gotovo 100 zemalja, a neko je vrijeme vozio podzemnu željeznicu u Sydneyu!
Prema mišljenju stručnjaka, Evald Flisar jedan je od najvažnijih suvremenih slovenskih pisaca i dramatičara, poznat nadaleko izvan granica svoje zemlje. Njegova su djela prevedena na čak 40 jezika, a roman Čarobnjakov šegrt smatra se najčitanijim slovenskim romanom 20. stoljeća. U kazalištu kao i u prozi spaja osjećajnost, ironiju i simboliku, stvarajući intrigantne, ali lako razumljive priče. Flisar je majstor u stvaranju dijaloga i prikazivanju različitih pogleda na svijet, što će najbolje prikazati roman Riječi iznad oblaka.
Kao što naslov poručuje, u ovom su romanu riječi doista iznad oblaka jer se radnja odvija – u avionu!
Na jednom nadasve običnom letu od Londona do Singapura okupilo se mnoštvo različitih ljudi. Neki putuju zajedno, a neki sasvim slučajno sjede skupa. Kako bi si skratili vrijeme, razgovaraju. No, njihovi razgovori nisu prizemni, upravo suprotno, i oni su – iznad oblaka!
Tijekom 18 različitih poglavlja čut ćemo glasove upravo tih putnika. O čemu razgovaraju? O svemu! Od pretresanja svojih i tuđih života pa sve do filozofskih pitanja. Slušajući upravo njihove razgovore i stavove, ova nas knjiga vodi do bitnih odgovora, a ondje gdje odgovora nema, tamo nas potiče da postavimo prava pitanja.
Ova je knjiga uzbudljivo štivo, ali istovremeno i poziv na meditaciju, preispitivanje stavova o svijetu i životu, o ljubavi i vjeri te o smislu onoga što se oko nas događa. Sigurni smo da će se svidjeti odraslima, ali je svakako preporučujemo i mladima koji izgrađuju svoje stavove, razvijaju mišljenja i mijenjaju poglede na život.
No, za dobru nam priču nije uvijek potrebno putovanje ili zrakoplov, katkad je dovoljno pogledati kroz prozor, kao što nam i poručuje naslov sljedećeg Flisarovog romana.
Ta je priča o prijateljstvu i empatiji ispričana kroz prizmu osebujnog petnaestogodišnjaka, koji je i glavni junak te priče. ,,Čini mi se da si zatvoren”, poručit će dječaku Ahmed, ,,da živiš unutar zidova malene sobe, kao da si u zatvoru. (…) Pogledaj ponekad kroz prozor, vidjet ćeš da je svijet tamo vani drukčiji.”
I tematikom i stilom knjiga je namijenjena mlađim čitateljima, napose adolescentima, no pitanjima koja tematizira i odgovorima koje nudi, ona je poželjno štivo i za starije čitatelje: sve koji su u potrazi za lijepom riječi i stilskom dorađenošću, ali i one koji žele razmišljati o stvarima koje se tiču etike, morala, duhovnosti.
Flisar je, provjereno, majstor takvog žanra, a knjiga Pogledaj kroz prozor još je jedna potvrda njegove vještine kao književnika, ali i njegove neumorne potrage za istinom.
Čitatelj može lako smaknuti pisca. Zatvori njegovu knjigu i odloži je te je više nikad ne otvori. Osim ako je pisac lukav poput dobro nam poznate Šeherezade. Znajući da će je njezin suprug ubiti sjutra, ona se dosjetila pričati mu zanimljive priče i uvijek ga ostaviti znatiželjna, kako bi je on ostavio na životu i sljedeće noći. Upravo se tako ona spasila jer se njezin muž konačno i zaljubio u nju.
No, kakve ona ima veze s našim slovenskim piscem? Pa, upravo pričom nas i on zavodi u ovom pseudoautobiografskom romanu Moje kraljevstvo umire. Uvodeći Šeherezadu kao središnjeg lika, prikriva da je upravo on naša Šeherezada koja plete priču uokvirenu drugim pričama, navodeći nas da čitamo dalje, da knjigu uvijek iznova uzimamo u ruku, da tražimo kraj, smirenje, razrješenje.
No, za razliku od vremena u kojem je živjela Šeherezada, danas nam se čini da su sve priče već napisane. S time se slaže i Flisar, no dodaje kako “unatoč tome, voljeli bismo ih iznova čitati u drugačijem ruhu, u bliskijoj, prepoznatljivijoj slici”. Hoće li on stoga uspjeti ono što je Šeherezadi uspjelo – ispričati priču koja je izvorna, koja nije ponavljanje već tisuću puta prepričanih motiva? Koja će biti konačno ona tisuću i druga priča, ona koju nastoje ispripovijedati svi pripovjedači nakon nje?
Za kraj, jedna prava poslastica za mlade čitatelje – Alica u ludoj zemlji.
Glavni lik ova duhovite, zabavne i fantastične priča za mlade čitatelje jedna je pametna dvanaestogodišnja djevojčica Alica. Ona i njezin ujak nasukali su se na otok Poteruniju. To je jedna zemlja koja izgleda kao da se nalazi u nekoj igrici na kraju svijeta.
No, kako smo već naučili da biva kod Flisara, svaka priča ima i drugu stranu – onu dublju. Tako je i s Alicom. Naime, ta se fantastična priča bavi i pitanjima o kraju svijeta, posthumanom društvu i ekološkoj katastrofi. Ipak, priča pokazuje optimizam, sugerirajući da upravo djeca i mladi kao istraživači mogu (a možda i trebaju?) biti glavni pokretači napretka.
Kao što smo vidjeli, Evald Flisar uistinu je autor koji svojim knjigama briše granice između književnosti za mlade i odrasle književnosti. Teme kojima se bavi podjednako mogu biti zanimljive svima, a sve je što je potrebno otvoren je um. Njegove priče doista su istovremeno bajke, alegorije, satire i filozofske meditacije. Tako duboke, a tako svakodnevne.
Mi u Pričozemskoj vjerujemo da mladi zaslužuju knjige koje ih ne podcjenjuju, nego potiču na razmišljanje, osjećanje i istraživanje, a upravo su takve priče ovog iznimnog autora. No, ovi romani mogu biti i odmor roditeljima od slikovnica!
Stoga, ako još niste, ponesite svoje riječi iznad oblaka i zavirite kroz prozor Flisarove mašte i možda tamo pronađete neko svoje izgubljeno kraljevstvo ili pak ludu zemlju?
