Pustolovni roman za djecu o doživljajima šegrta Hlapića i djevojčice Gite koji je postao klasik hrvatske dječje književnosti. Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavljene su prvi put 1913. u Zagrebu. Djelo je od početka naišlo na odobravanje publike i književne kritike, a usprkos proteklom vremenu i nadalje svojom svježinom i vrijednošću plijeni pažnju čitatelja.

Ivana Brlić-Mažuranić rodila se 1874. u Ogulinu u čuvenoj obitelji Mažuranića kao unuka pjesnika Smrti Smail-age Čengića i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, a kći Vladimira, pravnika i pisca. Jedan dio svog djetinjstva provela je u Ogulinu, a ostali dio u Zagrebu u djedovoj kući. Udala se u osamnaestoj godini za dr. Vatroslava Brlića, odvjetnika i političara u Slavonskom Brodu. Bila je vrlo obrazovana i načitana, te govorila i pisala francuski, njemački, ruski i engleski. Svjetsku slavu i glas “hrvatskog Andersena” stekla je djelima Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Ove knjige doživjele su veliki broj izdanja i prevedene su na petnaestak jezika. I. B. Mažuranić naša je prva spisateljica – akademik, a dva puta je predložena za Nobelovu nagradu iz područja književnosti. Umrla je u Zagrebu 1938. godine.

O ilustratorici: Valentina Briški rođena je 1988. u Zagrebu, gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna na Aranžersko-scenografskom odsjeku. Uskoro se počinje baviti stripom i ilustracijom, pa tako ilustrira knjige U pustinji i prašumi Henryka Sienkiewicza, Doživljaje dobre curice Jakice Irene Plejić Premec i slikovnicu za odrasle, Vožnja unatrag Zorana Žmirića. Osim što crta stripove, bavi se i koloriranjem za strane izdavače: Nancy Drew and the Hardy Boys: the case of missing adults i Mars Attacks Red Sonja za Dynamite te Eden za Aftershock. Živi i radi u Zagrebu.