Pojam vještica još uvijek je u našoj kolektivnoj memoriji ispunjen brojnim negativnim značenjima, što odražava i dalje prisutan, snažan otpor patrijarhalnog svjetonazora da prihvati sliku snažne, kreativne i inteligentne žene, koja samosvjesno i ravnopravno stvara i djeluje po svojoj slobodnoj volji i predodžbi. Zahvaljujući doprinosu mnogih feminističkih autorica* ka historizaciji i politizaciji fenomena vještica i progona vještica, poznato nam je da su one bile iscjeliteljice, čuvarice i prenositeljice dragocjenih narodnih znanja i vještina, ali i buntovnice koje su, iz pozicija samih margina društva, sudjelovale u pobunama protiv nadolazećeg kapitalističkog poretka. Na crtežima srednjovjekovnih umjetnika vještice se prikazuju kao je zastrašujuće, groteskne starice. Upravo je ideologija koja stoji u pozadini progona vještica zaslužna za resemantizaciju starice iz simbola mudrosti u prijeteći znak. Mnoge žene koje su bile progonjene kao vještice uistinu jesu pripadale starijim dobnim skupinama, a prije svega su pripadale najsiromašnijim slojevima društva. Prema Silviji Federici, “starije žene su bile i one koje su unutar zajednice pružale najveći otpor uništavanju komunalnih veza, pred širenjem kapitalističkih odnosa. One su bile i živa riznica znanja i pamćenja zajednice”.

Knjiga Sanje Iveković zbornik je nekoliko krucijalnih feminističkih radova. Središnji dio čini njezina izložba ,,Vještice” koja se sastoji od povezivanja srednjovjekovnih grafika žena i vještica s fotografijama suvremenih društveno kontroverznih žena, a predgovor tomu napisala je Kate Sutton. Drugi dio teksta tematizira slučaj ,,Vještica iz Rija”, odnosno medijski napad na hrvatske intelektualke 1992. zbog ,,zloćudnog lobiranja na 58. svjetskom kongresu PEN-a. Slavenka Drakulić, Rada Iveković, Vesna Kesić, Jelena Lovrić i Dubravka Ugrešić prozvane su između ostalog, i zbog toga što su ratna silovanja kontekstualizirale kao ratno nasilje nad ženama, a ne kao napade Srba na hrvatske i muslimanske žene te su posljedično lažno su optužene za huškačku kampanju kako bi ocrnile Hrvatsku. To je duboko utjecalo na njihov osobni i profesionalni život.

*Vidi, npr.: Silvia Federici, CalibanandtheWitch: Women, theBodyandPrimitiveAccumulation, Autonomedia, 2004. / Silvija Federiči, Kaliban i veštica, preveo Aleksa Golijanin, Zrenjanin: Burevesnik, 2013.