Radoslav Katičić (1930. – 2019.) bio je vrstan hrvatski filolog, slavist, indolog, jezikoslovac u najširem mogućem značenju te riječi. Bio je profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1954. – 1977.), a potom profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Njegovi jezikoslovni radovi nezaobilazni su za proučavanje i razumijevanje hrvatskog jezika, a rekonstrukcije praslavenskih obrednih tekstova i sakralnoga pjesništva mitološkoga sadržaja jedinstven su primjer primijenjene filologije koja nam može otkriti neslućene dubine nacionalne povijesti, religije i kulture.

Knjiga Božnski boj, izvorno objavljena 2008. godine, prva je u nizu od 5 knjiga u kojima Radoslav Katičić istražuje prežitke slavenskoga sakralnog pjesništva uklopljene u tekstove folklorne predaje slavenskih naroda. Tekstovi koje autor istražuje svojim su osnovnim svjetonazorom kršćanski, ili bi takvima barem željeli biti, ali kroz njih u pojedinim njihovim dijelovima – u jeziku, u frazama koje koriste, u imaginariju koji nam podastiru, u imenima i u odnosu prema prirodi i krajoliku – izbijaju ostaci jezičnog izraza stare, pretkršćanske vjere naroda koji su govorili slavenskim ili njima bliskim jezicima.

Za otkrivanje takvih ostataka bilo je potrebno sveobuhvatno filološko znanje i upućenost u najdublje kulturne slojeve indoeuropskih naroda, poput, primjerice, drevne indijske vedske predaje. U ovoj prvoj knjizi u nizu autor donosi uzbudljivo svjedočanstvo o suparništvu dvaju glavnih slavenskih božanstava, Peruna i Velesa, njihovu odrazu našem jeziku, toponimiji i u odnosu prema vidljivoj i nevidljivoj stvarnosti koja nas okružuje.